PREPOZNAJTE NA VRIJEME DISFAGIJU

Dragica Džaić

Disfagija kao pojam možda nije dovoljno poznat, ali se kao poremećaj javlja kod velikog broja ljudi, pa je važno jačati informiranost o disfagiji kako bi se što ranije prepoznala i čim prije počelo s njenim liječenjem

Tijekom jednog dana čovjek 900 puta proguta hranu, piće ili vlastitu slinu i pritom upotrebljava čak 26 mišića. Zamislite život u kojem je ta radnja izrazito bolna i često nemoguća. Teško, gotovo nemoguće zamisliti prosječnom čovjeku.

Što je disfagija?

  • Disfagija je poteškoća gutanja
  • Stanje u kojem gutanje izaziva bol ili je potpuno onemogućeno
  • Često se javlja kao posljedica težih bolesti poput tumora usta i grla, moždanog udara ili Parkinsonove bolesti
  • Češće pogađa stariju populaciju, ali disfagiju mogu imati i djeca
  • U zadnje vrijeme često se javlja i kao posljedica izloženosti respiratoru kod težih slučajeva zaraze koronavirusom

Sve je započelo kada sam tijekom jednog sasvim običnog dana, dok sam sjedila i gledala TV, doživjela moždani udar. Na sreću, hitna pomoć je brzo došla te sam na vrijeme došla u bolnicu. Kada sam se probudila nakon operacije, medicinske sestre su mi dale lijek da ga popijem u obliku tablete i tada se dogodila blokada – nisam mogla progutati vodu, a kamoli tabletu i tu je počela moja borba s disfagijom. Nakon što su utvrdili poteškoću s gutanjem, ugradili su mi sondu preko koje sam dobivala sve lijekove, hranu i tekućinu“, izjavila je naša sugovornica Dragica Džaić, umirovljenica iz Velike Gorice.

Što i kako jesti kada patite od disfagije?

  • Hrana se prilagođava stupnju otežanog gutanja
  • Hrana se potpuno usitni poput kaše
  • Ako je hrana rijetka ili je u pitanju piće, dodaje se poseban zgušnjivač namijenjen osobama s poteškoćom gutanja

Što kaže struka?

U službenom časopisu Talijanskog društva za otorinolaringologiju objavljeno je istraživanje, provedeno na 73 pacijenta u dobi od 40 do 80 godina koji su bili podvrgnuti operacijama u području glave i vrata te su se posljedično suočili s disfagijom. Istraživanje je provedeno na uzorku pacijenata koji su još uvijek radno aktivni; gotovo 50 % njih bilo je mlađe od 60 godina. Nakon kirurškog zahvata utvrđeno je da su nižeg samopouzdanja i s ograničenim društvenim odnosima te posljedičnom sklonošću izolaciji, što su direktno pripisali razvijenoj disfagiji.[1]

Iz tog je razloga izuzetno važna osviještenost o disfagiji, čime bi se smanjio osjećaj izoliranosti i olakšale svakodnevne situacije povezane s hranjenjem. Dobro je poznata činjenica da se u društvu uvijek bolje jede i samim time možemo poboljšati kvalitetu života osobe s disfagijom.

Strašan je osjećaj imati disfagiju i ne bih ga poželjela nikome. Taj osjećaj bespomoćnosti teško je opisati. U glavi se vrti mnoštvo pitanja i pitala sam se hoću li moći opet normalno živjeti. No, uz pomoć divnog medicinskog osoblja, a osobito neurologa i logopeda koji su mi puno pomogli te, najvažnije, uz pomoć i podršku obitelji svaka borba bude malo lakša. Nakon vađenja sonde, brinula sam se kako ću jesti, hoće li me ljudi gledati dok vani jedem, kako će me moja djeca i unuci gledati te hoću li moći ručati s njima, u slučaju da se počnem gušiti tijekom obroka. Znala sam reći djeci da oni pojedu pa ću ja kasnije, no to nije dolazilo u obzir. Djeca i unuci su me ohrabrivali i zajedno smo polako jeli. Takvo prihvaćanje i podrška zaista puno znače oboljeloj osobi“, objasnila je gđa. Dragica.

Najveći izazov – kasna dijagnostika

Kada bi se prvi simptomi disfagije prepoznali na vrijeme moglo bi ih se uspješno kontrolirati i tako omogućiti kvalitetniji život oboljelim osobama. Nažalost, često se dogodi da se disfagija dijagnosticira kasno, u puno težem obliku što rezultira velikim pogoršanjem kvalitete života. Poseban izazov je sama priprema hrane koja za bolesnike s disfagijom treba biti usitnjena u kašasti oblik, no za olakšavanje prehrane postoje i gotovi pripravci.

Jako je bitno da se o ovome otvoreno govori kako bi se simptomi prepoznali na vrijeme. Bez obzira na sve, meni je taj moždani udar dao snagu – ako sam njega mogla preživjeti, onda ću i sve ostalo. Čitam jako puno stručne literature i vježbam vježbe koje mi je zadao logoped. Koliko god bilo teško, svaka osoba mora pronaći svoj način i boriti se jer život je ipak najvažniji“, zaključila je gđa. Dragica.

Za više informacija posjetite web stranicu www.disfagija.hr na kojoj ćete pronaći informacije o tome što je to disfagija, koji su prvi simptomi kako bi ih mogli prepoznati na vrijeme i reagirati, način prehrane i recepti za osobe s disfagijom te upitnik za procjenu disfagije.


Abeceda komunikacije