Iako su mnogi čuli za ovu bolest, malo tko zna koliko je ona prisutna te što sve može uzrokovati. Riječ je o parodontitisu, poznatijem kao parodontoza. Ona je među najraširenijim kroničnim bolestima u svijetu. Čak 8 od 10 ljudi iznad trideset i pete godine života žali se na neki od simptoma vezanih uz zubno meso, a čak 11% svjetske populacije boluje od uznapredovalih oblika parodontitisa. Statistički podaci pokazuju da su Hrvati na predzadnjem mjestu po pranju zubi i općenito održavanju oralne higijene u Europi, a ako znamo da loša oralna higijena i taloženje zubnih naslaga dovode do upale zubnog mesa te kasnije parodontitisa, možemo zaključiti da je parodontitis itekako raširen među Hrvatima.
Ove brojke natjerale su nas da istražimo ovu bolest kako bismo vam olakšali da ju na vrijeme krenete liječiti. Ana Šlat je doktorica dentalne medicine i zna sve o ovoj bolesti koju ne želite imati.
Što je točno parodontitis i koji su simptomi?
„Parodontitis je bolest koja napada potporna tkiva zuba, poglavito gingivu, kost i parodontni ligament koji je veza između zuba i čeljusne kosti. Od nicanja pa do ispadanja – oko zuba se cijelo vrijeme vodi borba između bakterija i obrambenih sustava organizma. Kada bakterije uspiju prouzročiti destrukciju mekih tkiva i kosti oko zuba razvija se parodontitis. Bolest je vrlo često teško prepoznati jer su simptomi često blagi pa pacijenti nisu ni svjesni problema koji imaju. Simptome koje pacijenti mogu primijetiti su krvarenje zubnog mesa prilikom četkanja, povremenu ili stalnu bol zubi ili zubnog mesa, upaljeno zubno meso, neugodan zadah iz usta, povlačenje zubnog mesa, pomicanje ili klimavost zubi. Jako je važno prepoznati simptome na vrijeme te se obratiti svom doktoru dentalne medicine. Važno je da se što prije krene s liječenjem kako ne bi došlo do zadnje faze bolesti, a to je gubitak zubi“, otkriva nam Ana Šlat iz stomatološke ordinacijeDS dent.
Zbog ove bolesti možete imati i drugih zdravstvenih problema
Prvenstveno neliječeni parodontitis može rezultirati gubitkom zuba kao i utjecati na nastanak drugih, s ustima naizgled nepovezanih bolesti. Kardiovaskularne bolesti i parodontitis itekako imaju međusobnu poveznicu. Upala je jedan od glavnih faktora rizika za razvoj srčanih bolesti, a upravo kod pacijenata sa parodontitisom postoji povećana razina upale ne samo u usnoj šupljini, već u cijelom tijelu. Također, bakterija Porphyromonas gingivalis, koja je glavni uzročnik parodontitisa, pronađena je u arterosklerotskim naslagama stijenka krvnih žila osoba koje boluju od arteroskleroze. Dakle smanjenjem upale u usnoj šupljini utječemo pozitivno na zdravlje cijelog organizma.
„Važno je reći da je jedan od glavnih uzročnika bolesti loša oralna higijena. Međutim tu su i drugi faktori koji pogoduju razvoju bolesti kao što su pušenje, hormonalne promijene, dijabetes mellitus te neki lokalni faktori. U lokalne faktore možemo spomenuti odstojeće rubove ispuna i krunica, nepravilno položeni zubi nedostupni pravilnom četkanju te zubni kamenac“, govori nam doktorica Ana Šlat kojoj su pacijenti s ovim problemom itekako često na njezinom stolcu.
Ponekad je potrebno uključiti i antibiotsku terapiju
Za zaustavljanje i sprječavanje nastanka parodontitisa najvažnije je napraviti inicijalnu parodontološku terapiju. Takva terapija se radi kod doktora dentalne medicine koji to radi ili specijalista parodontologije. Ova terapija uklanja uzročnike upale i omogućuje početak zacjeljivanja tkiva. Ponekad je potrebno uključiti i antibiotsku terapiju. Ona se određuje individualno i primjenjuje se kada su bakterijske naslage mehanički uklonjene jer bez toga su antibiotici bespomoćni. Nakon toga pacijentima je najvažnije da dolaze na redovite kontrole na kojima se prati stanje i uklanjaju eventualne nove naslage. Klasična preporuka za sve pacijente je uklanjanje zubnog kamenca dva puta godišnje, a kod osoba s parodontitisom i češće. Pacijenti koji imaju parodontitis moraju se pratiti i kontrolirati do kraja života.
„Najvažnije je svakodnevno i temeljito održavanje higijene zuba i usne šupljine. Pranje zubi nakon svakog jela, korištenje interdentalnih četkica, ispiranje s oralnim tekućinama te korištenje oralnog vodenog tuša. Kod ove bolesti potrebno je biti uporan za konačan rezultat“, za kraj je otkrila Ana Šlat iz Stomatološke ordinacije DS dent.
Dorijan Elezović
Fotografija: Dejan Tatomir