Danas je održana prva radionica „Kreiranje baze podataka Potresni rizik Grada Zagreba i proces prikupljanja atributa“ u sklopu EU projekta „Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa – dio b) Potresni rizik Grada Zagreba“. Cilj projekta „Potresni rizik Grada Zagreba“ je znanstveno utvrditi rizik od potresa u Zagrebu za ljude i zgrade te ga kvantificirati, a centralni dio projekta jest stvaranje baze podataka o zgradama u Zagrebu koji će omogućiti analize te posljedično donošenje odluka, strateška promišljanja i organizacijske procese. Punjenje baze podataka izvršava se popisom zgrada s naglaskom na podacima o konstrukciji zgrade u cjelini.
Vrijednost projekta iznosi 135.045.851 kuna od čega od 85% sufinancirano bespovratnim sredstvima Europske unije (OP Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.) Udio Grada Zagreba u projektu iznosi 30.901.215 kuna, od čega EU sufinancira iznos od 26.266.033 kuna, a preostali dio od 4.635.182 kuna Grad Zagreb iz vlastitih sredstava. Nositelj projekta je Državna geodetska uprava, dok uz Grad Zagreb kao partner na Projektu sudjeluje i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a Hrvatske vode sufinanciraju projekt. Ovo je jedini projekt u Republici Hrvatskoj koji obrađuje potresni rizik i financira se iz EU fondova.
Radionica je namijenjena predsjednicima vijeća gradskih četvrti s ciljem prezentacije projekta i uvođenja u problematiku procjene rizika od potresa. Budući da će rizik od potresa biti iskazan na nivou gradskih četvrti i mjesnih odbora na ovaj se način omogućuje kvalitetno praćenje napretka, a po dobivanju rezultata za gradsku četvrti razumijevanje i primjena istih.
Podsjećamo, upis zgrada građanima je omogućen putem e-upisa ili ”uploada” podataka na stranici https://potresnirizik.zagreb.hr/. Osim upisa inženjeri će popisivati građevine pregledima arhivske građe, preklapanjem postojećih baza podataka te pregledima na terenu pri čemu se neće pregledavati svaka stambena jedinica već zgrada u cjelini (prvenstveno konstrukcijska svojstva).
Osnovni podaci koje građani upisuju o svojoj zgradi ili obiteljskoj kući su: godina izgradnje, godina rekonstrukcije, katnost, pravilnost tlocrta građevine, podaci o konstrukciji zgrade, materijalu od kojeg je izgrađena, podaci o krovištu, temeljima, podaci o liftu i stubištu i slično.
Prikupljeni podaci bit će podloga za:
- procjene rizika od potresa (osnovni cilj projekta, ali i obveza RH prema EU pri čemu se procjene rade svake 4 godine – kvaliteta podataka je ključna),
- podršku obnovi/održavanju zgrada/investicijama (primjerice, prikupljeni podaci će biti izvrsna podloga procesima obnove i nadopuna podataka dobivenih brzim pregledima odnosno popularnih ”naljepnica”),
- sustav pregleda zgrada nakon potresa (podaci će omogućiti kvalitetnu podlogu za preglede u slučaju budućih razornih potresa čime će se omogućiti značajno kvalitetnije procjene, ali i edukacija stručnjaka),
- seizmički certifikat (ključni iskorak u budućnosti, ali i obveza prema Zakonu o obnovi – prikupljeni podaci mogu poslužiti kao podloga pri čemu su ključni kvalitetni podaci – koristili bi se samo uz privolu građana).
Više o projektu „Potresni rizik Grada Zagreba“
11. svibnja 2020. potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa“, projekt koji se provoditi u okviru Operativnog Programa „Konkurentnost i kohezija za razdoblje 2014. – 2020.“
Projekt se sastoji od dva dijela:
a) Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske
b) Potresni rizik Grada Zagreba.
Projekt će suradnjom s partnerima što je moguće točnije utvrditi potresni rizik radi sagledavanja potencijalne opasnosti (ugroze) za ljudske živote i građevine. Rizik za građevine iskazat će se u skupinama po namjeni i važnosti, npr. za stambene, poslovne i javne građevine, za kulturnu baštinu i infrastrukturu, a za ljude s obzirom na rizik gubitka života, ranjavanja i stambenog zbrinjavanja. Nadalje, osigurat će podatke za pripremu učinkovitog odgovora u hitnoj situaciji neposredno nakon potresa vezanog za stanovništvo, građevine, infrastrukturu i drugu imovinu te omogućiti pripremu mjera za brzi oporavak potresom pogođene zajednice i donošenje primjerenih gospodarskih, društvenih i političkih odluka.
Od Grada Zagreba očekuje se da u razdoblju od 36 mjeseci odradi projektom određene aktivnosti:
- definira potresni hazard za Grad Zagreb,
- izradi metodologiju za procjenu potresnog rizika za Grad Zagreb, a koja je primjenjiva na sve velike gradove u Hrvatskoj,
- izradi bazu podataka o građevinama i stanovništvu,
- izradi procjenu potresnog rizika za Grad Zagreb,
- organizira savjetovanja i stručne konferencije.
Posebni ciljevi projekta su:
- osigurati podatke hitnim službama i civilnoj zaštiti za pripremu učinkovitog odgovora neposredno nakon potresa ali i u svakodnevnim zadaćama,
- osigurati podatke o oštećenim zgradama i infrastrukturi.
- dokumentirati bazu ekonomski prihvatljive obnove postojećih građevina i gradnje novih sigurnih građevina,
- omogućiti pripremu mjera za brzi oporavak potresom pogođene zajednice.
Najveći ugovaratelji na provedbi projekta su Sveučilište u Zagrebu – Građevinski fakultet i Centar građevinskog fakulteta d.o.o. (kao zajednica gospodarskih subjekata) , GDI d.o.o. te Sveučilište Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku, Građevinski i Arhitektonski fakultet Osijek.
Više o projektu dostupno je na stranici https://potresnirizik.zagreb.hr/
Abeceda komunikacije
