Mikrobiom probavnog sustava već neko vrijeme puni novinske stupce nakon što su proteklih godina objavljeni rezultati brojnih istraživanja koji utvrđuju snažnu vezu između mikrobioma i zdravstvenih stanja kao što su dijabetes, autizam, gojaznost, anksioznost i mnoga druga.
Nova istraživanja u središte pažnje stavljaju mikrobiom kože – prirodni ekosustav mikroba na našoj koži sa svojim genetskim materijalom koji u interakciji s našim tijelom osigurava njegovo zdravo funkcioniranje i štiti kožu od vanjskih oštećenja.
– Istraživanja ljudskog mikrobioma dovode do promjene tradicionalnog mišljenja da je za razvoj bolesti u čovjeka odgovoran jedan, dobro definirani uzrok, i sve je više pokazatelja da je za nastanak različitih bolesti, između ostalog, odgovorna neravnoteža u mikrobiomu, potvrdila je dr. Nives Pustišek, specijalist dermatolog i venerolog, subspecijalist dječje dermatologije.
Disbioza mikrobioma, kaže dr. Pustišek, stručan je naziv za neravnotežu mikrobioma, te je preduvjet za nastanak različitih bolesti, poput atopijskog dermatitisa, akni, seborejičnog dermatitisa, psorijaze i mnogih drugih.
Istraživanja o mikrobiomu kože provode stručnjaci francuskog dermatološkog laboratorija La Roche-Posay već četvrt stoljeća kako bi pomogli osobama koje pate od ekcema, nezaraznog stanja kože koje dovodi do isušivanja kože i stvaranja ljuskavih mrlja s crvenilom i svrbežom, od kojeg pati dvoje do troje od 10 djece diljem svijeta.
Rezultati istraživanja potvrdili su da se ekcem povezuje s dramatičnim padom bakterijske raznolikosti, odnosno da se ekcem razvija kad trećinu ekosustava mikrobioma preuzme jedna bakterija – Staphylococcus aureus – zlatni stafilokok.
Zajednice bakterija na našoj koži, prema tome, igraju značajnu ulogu – uče imunološki sustav kako prepoznati „nametnike“, kako održati funkciju zaštitne barijere kože, te sprečavaju razvoj potencijalno opasnih mikroorganizama. Da bi obavio sve te zadaće, mikrobiom mora biti uravnotežen i raznolik.
– O mikrobiomu čovjeka zato se često govori kao o posebnom organu i naziva ga se “zaboravljenim organom“ jer ima značajnu zaštitnu ulogu pri čemu „naše bakterije“ sprječavaju naseljavanje patogenih bakterija, kaže dr. Nives Pustišek dodajući kako su mikrobiom i koža dva organa koja žive u simbiozi.
Koža, najveći organ, prostire se na nevjerojatnih 1,7 m2 i ima mnoge zadaće – od održavanja unutarnje temperature, pohrane energije, do zaštite tijela od štetnih kemikalija i bakterija. Sastoji se od slojeva stanica, živaca i žlijezda, te čini oko 18 posto naše tjelesne težine, a u isto je vrijeme i dom milijunima bakterija, gljivica i parazita. Da bi bila zdrava – mikroorganizmi koji je nastanjuju moraju biti u ravnoteži.
10 zanimljivih činjenica o mikrobiomu
- Mikrobiom kože uči naš imunološki sustav kako da se obrani od nametnika koji uzrokuju bolesti
- Većina mikroba koji žive na nama i u nama ne mogu nam naštetiti
- Na 1 cm2 obraza u suživotu se nalazi čak milijun mikroba
- Prvu dozu mikrobioma dobili smo još pri rođenju i otad se mikrobiom kontinuirano razvija
- Napola smo čovjek, a napola mikrobiom
- 80 milijuna bakterija razmijenimo poljupcem u samo 10 sekundi
- Zajednica mikroba na lijevoj ruci razlikuje se od zajednice mikroba na desnoj ruci
- Kad bismo izbrojali sve stanice u organizmu, samo 50 % njih bile bi ljudske stanice
- Samo na našoj koži identificirano je oko 1000 različitih vrsta bakterija
- Mikrobiom u prosjeku teži oko 1,5 kilograma, jednako kao i ljudski mozak
Komunikacijski laboratorij